Berberis thunbergii “Red Dream” – Tunbergov berberis crvenolisni “Red Dream”

700,00 RSD

Rod žutika ili berberika, kako još berberise kod nas zovu je bogat vrstama umerenih i toplih područja severne Afrike, Evrope i Azije. Vrsta Berberis thunbergii DC. – Tunbergova žutika je poreklom iz Kine i Japana. Ima  mnogobrojne kultivare, a naročito su dekorativni oni sa lišćem različitih nijansi crvene boje. Kultivar “Red Dream” je noviji kultivar nastao u Češkoj. Ima najtamnije crvene listove među crvenolisnim berberisima, pa je posebno interesantan u proleće kada su zbog kontrasta boja jako izraženi žuti cvetovi i krajem leta kada su naročito vidljivi jarko crveni plodovi. Listopadni je žbun koji brzo dostiže visinu do 0,9 m i širinu 1,2 m. Dobro podnosi uslove kontinentalne klime. Odoleva i najintenzivnijim zimskim mrazima i  do -20 °C, a otporan je i na dim, prašinu i sušu.

Položaj: Puno sunce ili polusenka.

Zemljište: Uspeva na svim tipovima zemljišta osim na teškim glinovitim koja nisu ocedna. Pogoduju mu zemljišta neutralne do blago kisele ili blago alkalne reakcije.

Potrebe za vodom: Umerene

Dimenzije: Razvija se kao žbun visine do 0,9 (1) metra.

Izgled po sezonama:

  • Proleće: Mladi listovi su crveno-smeđe boje, a biljka je ispunjena sitnim nežno žutim cvetovima išaranim crvenom bojom.
  • Leto: Listovi su tamno-crvene boje, a biljku krase sitni izduženi bobičasti plodovi koji lagano menjaju boju od zelene ka crvenoj.
  • Jesen: Listovi poprimaju purpurno-crvenu boju, a biljka je ispunjena sitnim jarkocrvenim izduženim bobocama.
  • Zima: Grane ove listopadne vrste ostaju bez lišća. Obilan rod jarkocrvenih bobica ostaje na granama tokom zime, čineći posebnu zimsku atrakciju u vrtu, ali i idealnu hrana za sitne ptice (oprez – otrovni su za ljude!).

Upotreba: Berberis thunbergii “Red Dream” je patuljasti kultivar pa se koristi kao pokrivač tla ili za cvetne bordure, a veoma je lep i u mešovitim grupama sa cvećem. Svojom lepotom zaslužuje glavno mesto ispred višeg žbunja u mešovitim kompozicijama. Može se gajiti i u žadrinjerama.

 

Opis