TRAVNJAK

ukras vrta za sva godišnja doba

Negovan travnjak je osnova svake dobro uređene bašte. On je okvir za cvetne leje, ukrasno žbunje i stabla drveća. Da bi bio dekorativan, važno je da se pravilno zasnuje i neguje. Postoji više različitih vrsta travnjaka, kao i različitih načina zasnivanja.

Prilikom zasnivanja travnjaka je najvažnije da zemljište bude temeljno pripremljeno i precizno iznivelisano. Propusti i greške napravljeni prilikom podizanja travnjaka kasnije se teško mogu ispraviti.

SETVA TRAVNJAKA

Pogodno vreme za podizanje sejanog travnjaka ili podsejavanje postojećeg je ceo vegetacioni period uz adekvatnu negu, ali je najbolje kada se setva izvodi u proleće ili u jesen.

Travnjak ima ogroman uticaj na celokupan utisak o vrtu, a njegov izgled na prvi pogled odaje kako i koliko održavate svoje dvorište. Iz tog razloga, sigurno vam je stalo da on bude što bolji – dobro pokošen, zdrave zelene boje, bez korova i mahovina, praznih mesta i mrlja. Međutim, ma koliko nege mu pružali, travnjak ne može zauvek da izgleda sveže. Vreme na njemu ostavlja različite tragove – korovske biljke koje su se otrgle kontroli, krtičnjaci, fleke od benzina koji se prosuo iz kosacice, razvoj mahovina na vlažnijim zasenjenim delovima… Kada oni postanu previše uočljivi, vreme je da se razmotri formiranje novog zelenog tepiha, kako biste uživali u zaista zavidnom travnjaku tokom narednih dvadesetak godina. Isti posao očekuje i one koji se nastane u novoizgrađenoj kući koju okružuje dvorište sa potpuno golom zemljom.

Zemljište za travnjake treba da bude lagano i dobro drenirano. Previše kompaktno tlo pogoduje rastu korova čiji su koreni jači od korena sejanih trava. Da bi osigurali dobru strukturu zemljišta za rast korena sejanih trava i dobro dreniranje viška vode, pre obrade zemljišta na površini treba razastrti odgovarajuću količinu treseta i rečnog peska, usklađenu sa zastupljenim tipom zemljišta. Na zemljištu teškog mehaničkog sastava treba nasuti sloj od oko 3 cm peska, tj. rasporediti kubni metar peska na površinu od 33 m2. Obrada zemljišta se može vršiti ručno – ašovljenjem, pa zatim usitnjavanjem zemlje, ali na većim površinama to bi bio pravi poduhvat. Najbolje je da se obrada vrši motokultivatorom, jer će se na taj način razbiti zemljišne grudve, preokrenuće se tlo i pomešati rečni pesak i treset sa zemljom. Najbolje je da se obrada vrši u dva prohoda – prvo u jednom pravcu, a zatim okomito na prvi prolaz. Na taj način će se dobiti lagano, vrlo rastresito i savršeno drenirano zemljište.

Najbolje je da se setva odabrane travne smeše ne vrši odmah, nego da se sačeka nekoliko nedelja da se zemlja dobro aerizuje i slegne. U međuvremenu se na površini mogu pojaviti korovi iz semena ili delova korena i rizoma koji se nalaze u zemljištu.

Tada ih je lako prepoznati i iskoreniti. Potom površinu treba precizno poravnati i tom prilikom pokupiti kamenje i veće korenje ako se nalaze na površini.

Treba odabrati seme travne smeše vrsta trava kojima odgovara klima područja, tako da biljke mogu da rastu i početkom vegetacije, ali i sredinom leta uz redovno zalivanje i prihranu. Različite travne smeše se preporučuju i za različite namene travnjaka. Za ozelenjavanje dvorišta treba birati travne smeše od vrsta koje su otporne na gaženje i tolerantne na bolesti i štetočine.

Seme odabrane travne smeše treba pomešati sa suvim rečnim peskom i rasuti po površini. Setvu treba vršiti rasipačem u dva unakrsna prohoda (tako da drugi bude upravno na prvi) da bi se postiglo što ujednačenije raspoređivanje semena po površini. Na isti način se postiže i ravnomerno razbacivanje mineralnog đubriva po travnjaku.

Koren travnih biljaka je žiličast i površinski i zato je važno da se prilikom setve zemljište obogati ravnomerno raspoređenim mineralnim đubrivom, kako bi mlade biljke trava imale sva potrebna hraniva. Površinu zatim treba povaljati valjkom. Ako je zemljište suvo treba ga zaliti nakon setve.

PODSEJAVANJE TRAVNJAKA

 

Ukoliko na travnjaku postoje mesta gde su travne biljke propale tokom zime ili iz nekog drugog razloga ili ako se želi da se poveća gustina postojećeg travnjaka, prvo treba celu površinu preći vertikulatorom, kako bi se zemljište oslobodilo od mahovina ili nepropusnog sloja nastalog od odkosa koji se sabio i slepio (tzv. “filc”). Vertikulator podiže i uklanja filc, omogućava prodiranje vazduha, vode i hraniva do korena travnih biljaka, što im omogućava bolji rast. Ako je potrebno, nakon ove operacije po površini treba nasuti malo peska, a tek nakon toga sejati seme obabrane travne smeše. Podsejani travnjaci se ne valjaju, već ih samo treba dobro zaliti. Dok mlade biljke ne ojačaju treba izbegavati gaženje travnjaka.

Odmah lep

TEPIH TRAVNJAK

Ako želite da imate odličan i ujednačen travnjak odmah, ništa lakše nego da ga kupite u rolni i raširite ga po svojoj bašti. Potrebno je samo da se prethodno pravilno pripremi zemljište.

Možete imati odličan ujednačen travnjak bez korova za samo jedan dan kupovinom posebno uzgajanjih trava koje se specijalnim rezačima odsecaju sa korenom i delom zemljišta, umotavaju u rolne i transportuju do željenog mesta. Posle je potrebno samo da se ovakav tepih pravilno postavi i da se uživa u lepoti novog travnjaka.

Najvažniji posao je da se izvrši pravilna priprema i nivelacija tla. Izgled i trajnost budućeg travnjaka najviše zavise od dobre pripreme zemljišta. Prilikom obrade je

potrebno da se izvade kamenčići, šut i korenje korova. Za tepih travnjak je potrebno veoma propusno tlo na kome nema stagnacije vode čak i u slučaju dužih kiša i otapanja snega s proleća. Za to je potrebno obezbediti dobar pad zemljišta bez depresija na površini. Višak zemljišne vlage pogoduje razvoju mahovina što dovodi do proređivanja i prapadanja travnjaka. Dobra propusnost zemljišta se obezbedjuje mešanjem tla sa rečnim peskom, čiji udeo treba da je 10 do 15 %. Ukoliko je moguće, dobro je da se po celoj površini gde će se postviti tepih travnjak najpre prostre sloj peska od nekoliko centimetara, a iznad njega plodno zemljište za travnjak pomešano sa spororazlažućim mineralnim đubrivom. Ovaj “sendvič” sa peskom će dati idealnu podlogu sa koje se višak vode dobro ocedjuje i ne ostaje u zoni korena. Najvažniji posao za pravilno postavljanje tepih travnjaka je da se tlo idealno izravna, a zemljište fino usitni.

Rolne tepih travnjaka se postavljaju jedna do druge bez razmaka, a ivični delovi oko staza, odmorišta, cvetnjaka i višegodišnjih biljaka se isecaju i ukrajaju. Nakon završenog postavljanja rolni, površinu treba preći valjkom za travnjake da bi se obezbedio dobak kontakt korena postavljenog travnjaka sa zemljom. Površinu treba dobro ravnomerno zaliti. Prvih nekoliko nedelja nakon postavljanja tepih travnjaka treba izbegavajti gaženje površine. Postavljeni travnjak će se potupuno ukoreniti u tlo bašte za nekoliko nedelja. Prvo košenje treba obaviti tek kada trava naraste najmanje 10 cm.

TRAVNJACI za gaženje

Nekada nije bilo moguće održati lepim delove travnjaka po kojima se često prolazi ili gde se parkira automobil. Danas je dovoljno postaviti plastične rešetke – rastere da bi travnjak na svim delovima uvek bio savršeno vitalan i ujednačen.

 

U delovima vrta gde se često gazi ili prolazi automobilom do mesta gde se parkira, travnjak se oštećuje i gubi svoju najvažniju funkciju, estetsku. Sabijanje tla, osim što ograničava mogućnost rasta trave, završava i stvaranjem udubljenja i jaraka u kojima voda stagnira, stvarajući dalje štete za okolni travnjak. U prošlosti nije preostajalo ništa drugo nego da se takve površine prekriju kamenim pločama, betonskim trakama, opekom ili drugim inertnim materijalima, a da se cela površina na kojoj se parkira vozilo poploča. Pri tome je naravno bilo neizbežno prekinuti kontinuitet travnjaka i smanjiti zeleni prostor oko kuće. Danas se, međutim, problem može efikasno rešiti stvaranjem travne površine otporne na čest prolazak automobila i ljudi. Osmišljene su veoma otporne plastične mreže koje treba umetnuti u tlo da bi se na površini mogao razvijati veoma vitalan travnjak uprkos učestalom gaženju i prolasku i parkiranju vozila.

Ove mreže najčešće imaju šestougaonu strukturu, poput pčelinjeg saća, koja nosi težinu vozila koja prolaze travnjakom i omogućava da tlo zadrži svoju poroznu strukturu, što je suštinski uslov za normalan rast trave. Sa estetskog stanovišta je veoma značajno to što su ove rešetke gotovo nevidljive.

Na tržištu se mogu naći različiti modeli, samo naizgled slični, ali od različitih materijala, izdržljivosti opterećenja i trajnosti. Treba birati rešetke čiji elementi mogu međusobno da

se uklapaju i zakače i da se dobro pričvrste na podlogu, da bi se osigurala njihova stabilnost. Prilikom kupovine rastera treba pogledati i deklaracije uz proizvod koje govore o njihovom kvalitetu. Treba birati rastere od mrazootpornih materijala, koji podnose i ekstremne niske i visoke temperature.

 

Najobimiji posao kod postavke rastera za travnjake su prethodni zemljani radovi. Sa površine treba skinuti sloj zemlje na čije mesto će doći podloga od šljunka, pesak, nova kvalitetna zemlja za setvu travnjaka i raster. Debljina podloge zavisi od namene površine i opterećenja koje se očekuje. Ako će njom prolaziti i parkirati se teška teretna vozila, potrebno je postaviti sloj šljunka ili tucanika u debljini od 40 – 50 cm. Za putnička vozila ovaj sloj treba da je upola manji, a za pešačke staze je dovaljan još tanji sloj. Nasuti materijal na površini treba dobro sabiti i izravnati. Dobro je da se ova površina prekrije slojem geotekstila kako bi se odvojio sloj krupne podloge i sitne zemlje, a zatim se na nju nanosi sloj mešavine peska i plodne zemlje, debljine 3 – 4 cm. Na ovu pripremljenu podlogu postavljaju se rateri – rešetke koje se popunjavaju mešavinom treseta i plodne zemlje pogodne za rast trava. Raster se popunjava tako da posle zalivanja i sleganja zemlje u ćelijama rastera ostane deo nepopunjenog prostora dubine oko 1 – 2 cm namenjen rastu trave. Raster treba tako postaviti da su gornje ivice rešetki u nivou sa okolnim tlom na koje se neće postavljati rasteri.

Ako je tlo dobro iznivelisano, postavljene ploče će formirati savršeno ravnu površinu. Nakon toga treba izvršiti setvu trave. Prilikom izbora semena travne smeše za setvu treba birati kombinacije trava koje odgovaraju klimi područja, a u okviru njih birati vrste otporne na gaženje. Setva se obavlja omaška, vodeći računa da bude ravnomerno raspoređena u svakom “saću”. Pošto je seme trava sitno i lako, za ravnomernu distribuciju se obično meša sa rečnim peskom. Nakon setve trave površinu treba dobro zaliti finim mlazom i održavati površinu konstantno vlažnom dok mlada trava ne ojača. Kasnije se trava koja raste na površini sa rasterima može održavati, zalivati i normalno kositi kosilicom bez ikakvih posebnih predostrožnosti, kao i na drugim površinama u vrtu. Ako se nakon setve razvijaju i širokolisni korovi, površinu treba tretirati selektivnim herbicidima pre nego što se korenje korova jako razvije.