Cotinus coggygria Scop. = Rhus cotinus L. – Ruj

Cotinus coggygria Scop. = Rhus cotinus L. – Ruj je biljka iz porodice Anacardiaceae, poreklom iz velikog područja južne Evrope, centralne Azije i Himalaja do severne Kine, gde raste na otvorenim i toplijim staništima, na siromašnim zemljištima u listopadnim šumama do 1.600 m nadmorske visine. Ovaj razgranati listopadni grm dostiže visinu 4-7 m sa širokom, nepravilnom krošnjom. Listovi su okruglasti, dugi 3–8 cm, celog oboda, zeleni sa laganom voštanom prevlakom, a u jesen su plameno crvene (rujne – ime!) boje, kada je biljka najatraktivnija. Osim toga, posebnost vrste su i brojni sitni cvetovi veličine do 3 mm, petočlani, žućkaste boje, u velikim cvastima dužine 15–30 cm, među kojima su i sterilni cvetovi, sa dugim dlačicama na svojim cvetnim drškama, koji celoj cvasta daju vunasti ili dimni izgled, zbog čega se ova vrsta negde naziva i dimno drvo. Dobro uspeva na osunčanim položajima, podnosi niske temperature, sušu i povećano aerozagadjenje, kao i rezidbu. Otporan je na bolesti i štetočine.

Položaj: Puno sunce ili polusenka. Najlepša jesenja boja listova je na položajima sa punim suncem.

Zemljište: Nije zahtevan po pitanju zemljišta, važno je da je dobro drenirano.

Potrebe za vodom: Umerene, otporan na sušu.

Dimenzije: Grm visine 4-7 m sa širokom, nepravilnom krošnjom.

Izgled po sezonama:

• Proleće: Mladi listovi su svetlo-zelene boje. U proleće cveta.
• Leto: Listovi su zelene boje.
• Jesen: Listovi prelaze u plameno-crvenu boju.
• Zima: Listopadna vrsta.

Upotreba: Cotinus coggygria Scop. = Rhus cotinus L. – Ruj se gaji kao soliterna biljka ako se rezidbom oblikuje u malo drvce ili u mešovitim kompozicijama sa četinarskim i listopadnim žbunjem. Veoma je lep i u mešovitim slobodnorastućim živim ogradama. Ima veoma razvijen korenov sistem, pa pruža odličnu zaštitu od erozije, pa se koristi i za pošumljavanje nagnutih terena.