Opis
5.000,00 RSD
Rhus typhina L. = Rhus hirta (L.) Sudw. – Kiseli ruj je poreklom iz istočne Severne Amerike (jugoistok Kanade, severoistok i srednji zapad Sjedinjenih Država, kao i na Apalačkim planinama), a u Evropu je prenet 1620-ih godina kao ukrasna biljka. Pripada botaničkoj familiji Anacardiaceae. Kiseli ruj je dvodomi listopadni grm ili malo drvo koje raste 5-8 m visine i 6 m širine. Ima naizmenične, neparno perasto složene listove dužine 25–55 cm, svaki sa 9–31 nazubljenih listića dužine 6–11 cm. Listovi su u jesen plameno crvene (rujne – ime!), narandžaste i žute boje. Cveta u junu. Na ženskim biljkama se na vrhovima grana iz metlastih cvasti sastavljenih od mnoštva sitnih cvetova formiraju crvenkasto-bordo plodovi. Plodovi mogu ostati na biljkama od kraja leta do narednog proleća, pa su preko zime hrana mnogim pticama. Dobro uspeva na osunčanim položajima, podnosi niske temperature, sušu i povećano aerozagadjenje, kao i rezidbu, kada se uklanjanjem donjih grana može formirati malo drvo. Kiseli ruj se najčešće gaji na suvom i siromašnom tlu na kojem druge biljke ne mogu da prežive.
Položaj: Puno sunce ili polusenka. Najlepša jesenja boja listova je na položajima sa punim suncem.
Zemljište: Nije zahtevan po pitanju zemljišta, važno je da je dobro drenirano.
Potrebe za vodom: Umerene, otporan na sušu.
Dimenzije: Grm ili nisko drvo 5-8 m sa širokom, nepravilnom krošnjom.
Izgled po sezonama:
Upotreba: Rhus typhina L. = Rhus hirta (L.) Sudw. – Kiseli ruj se gaji kao soliterna biljka ako se rezidbom oblikuje u malo drvce ili u mešovitim kompozicijama sa četinarskim i listopadnim žbunjem kontrastnih boja. Veoma je lep i u mešovitim slobodnorastućim živim ogradama, povezan sa vrstama sa svetlozelenim ili bordo lišćem. Često se gaji na suvim, kamenitim padinama i na taj način sprečava eroziju tla.