Rhus typhina L. = Rhus hirta (L.) Sudw. – Kiseli ruj 5m

5.000,00 RSD

Rhus typhina L. = Rhus hirta (L.) Sudw. – Kiseli ruj je poreklom iz istočne Severne Amerike (jugoistok Kanade, severoistok i srednji zapad Sjedinjenih Država, kao i na Apalačkim planinama), a u Evropu je prenet 1620-ih godina kao ukrasna biljka. Pripada botaničkoj familiji Anacardiaceae. Kiseli ruj je dvodomi listopadni grm ili malo drvo koje raste 5-8 m visine i 6 m širine. Ima naizmenične, neparno perasto složene listove dužine 25–55 cm, svaki sa 9–31 nazubljenih listića dužine 6–11 cm. Listovi su u jesen plameno crvene (rujne – ime!), narandžaste i žute boje. Cveta u junu. Na ženskim biljkama se na vrhovima grana iz metlastih cvasti sastavljenih od mnoštva sitnih cvetova formiraju crvenkasto-bordo plodovi. Plodovi mogu ostati na biljkama od kraja leta do narednog proleća, pa su preko zime hrana mnogim pticama. Dobro uspeva na osunčanim položajima, podnosi niske temperature, sušu i povećano aerozagadjenje, kao i rezidbu, kada se uklanjanjem donjih grana može formirati malo drvo. Kiseli ruj se najčešće gaji na suvom i siromašnom tlu na kojem druge biljke ne mogu da prežive.

Položaj: Puno sunce ili polusenka. Najlepša jesenja boja listova je na položajima sa punim suncem.

Zemljište: Nije zahtevan po pitanju zemljišta, važno je da je dobro drenirano.

Potrebe za vodom: Umerene, otporan na sušu.

Dimenzije: Grm ili nisko drvo 5-8 m sa širokom, nepravilnom krošnjom.

Izgled po sezonama:

  • Proleće: Mladi listovi su svetlo zelene boje.
  • Leto: Listovi su tamno zelene boje. Bordo plodovi dolaze do izražaja na pozadini lišća.
  • Jesen: Listovi prelaze u plameno-crvenu, narandžastu i žutu boju.
  • Zima: Listopadna vrsta.

Upotreba: Rhus typhina L. = Rhus hirta (L.) Sudw. – Kiseli ruj se gaji kao soliterna biljka ako se rezidbom oblikuje u malo drvce ili u mešovitim kompozicijama sa četinarskim i listopadnim žbunjem kontrastnih boja. Veoma je lep i u mešovitim slobodnorastućim živim ogradama, povezan sa vrstama sa svetlozelenim ili bordo lišćem. Često se gaji na suvim, kamenitim padinama i na taj način sprečava eroziju tla.

 

Opis