Pinus wallichiana A. B. Jacks. = Pinus griffithii McClell. – Himalajski bor

12.000,00 RSD

Pinus wallichiana A. B. Jacks. = Pinus griffithii McClell. – Himalajski bor je visoki četinar u prirodi rasprostranjen duž južnih i zapadnih Himalaja na visinama od 2.000-3.000 m, mada se spušta i do 1.500 m n.v. U Englesku je prenet 1823. godine i od tada se gaji u Evropi kao ukrasna vrsta. Za razliku od drugih vrsta petoigličastih borova, himalajsji bor je relativno imun na infekcije gljivicom Cronartium ribicola koja izaziva upalu kore ovih borova, a najviše štete nanosi Vajmutovom boru. Na prirodnim staništima dostiže visinu od oko 25-30 m, sa široko piramidalnom krošnjom koja se grana od zemlje. Kora mladih stabala je glatka, sivozelena, kod starijih tamnosiva. Grane se razvijaju u pršljenima. Mlade grane su gole i sjajne, žućkastozelene. Četine se nalaze po pet u rukavcu (grupa petoigličavih borova). Plavozelene su boje, meke i tanke, nisu uvijene, duge su 10-18 cm i oko 0,7 mm široke. Muški cvetovi su skupljeni su na vrhovima izbojaka. Himalajski bor cveta u aprilu, a viseće šišarke sazrevaju u oktobru druge godine. Otvaraju se na granama. Zrele šišarke su veoma dugačke, 15-25 cm duge i široke 5-7 cm, cilindrične, blago zakrivljene i smolaste, na drškama dugim 2-5 cm. U odnosu na druge borove, himalajski bor raste brzo. Veoma je otporan na niske temperature.

Položaj: Osunčan ili polusenka.

Zemljište: Najbolje uspeva na svežem i bogatom tlu, formiranom na silikatnoj podlozi. Ne toleriše zaslanjeno zemljište.

Potrebe za vodom: Umerene

Dimenzije: U urbanim uslovima do 20 m.

Izgled po sezonama:

  • Proleće: Na vrhovima grana se iz pupoljaka razvijaju mlade grane čije su četine otvorenije zelene boje u obnosu na zrele.
  • Leto: Iz ženskih cvetova se razvijaju šišarke koje su najpre zelene.
  • Jesen: Sazrevaju prošlogodišnje šišarke i postaju mrke. Četine su ujednačene plavozelene boje.
  • Zima: Zimzelena vrsta.

Upotreba: Pinus wallichiana A. B. Jacks. = Pinus griffithii McClell. – Himalajski bor je pogodan za solitarnu sadnju ili u grupama i masivima. Soliterna stabla ili ivična stabla i gripama koja dobijaju doviljno svetlosti se granaju od zemlje, pa su veoma dekorativna.

 


Nema na stanju
Kategorija:
 

Opis