Olea europaea – maslina

45.000,00 RSD

Olea europaea – maslina je zimzelena vrsta koja potiče iz istočnog Mediterana i pripada porodici Oleaceae. Stabla masline dostižu visinu od 6-8 m i poznata su po svojoj dugovečnosti. Maslina je simbol mira, dugovečnosti, plodnosti i izobilja. Listovi su eliptični, duguljasti, kožasti sa tamnozelenim licem i srebrnkastim naličjem i jako kratkom drškom. Iz pazuha listova razvijaju se uspravne grozdaste cvasti koje čine cvetovi sa belim krunicama. Cveta  tokom maja i juna, a plodonosi početkom jeseni. Cvetovi masline su prijatnog mirisa i žućkasto-bele boje, a ovalni plodovi se sastoje od mesnatog dela (perikarpa) i semenke. Plod je jestiva koštunica zelene ili crne boje. Plodovi su bogati nezasićenim i zasićenim masnim kiselinama i dobija se maslinovo ulje. Niska temperatura je najznačajniji činilac koji ograničava područje gajenja masline, zato se ona i gaji samo u primorskim krajevima. Srednja godišnja temperatura u zoni gajenja masline kreće se oko 15 – 20 °C. Otporna je prema suši, ali su u tom slučaju i prinosi skromni. Kritičan period za maslinu je avgust i septembar kada plod raste i tada je bitno da je zemljište bogato rezervama vode. Zemljište mora biti rastresito, dobro drenirano i propusno. Maslina je heliofilna biljka i zahteva direktnu sunčevu svetlost. Sadnice masline se proizvode vegetativnim razmnožavanjem, ukorevanjem reznica. Dobro podnosi orezivanje i rezidba se vrši jednom godišnje.  Masline za jelo beru se u jesen kada su još nedozrele i beru se ručno. Crne masline za jelo beru se u punoj zrelosti. One koje se ne iskoriste sveže mogu biti odvojene za proizvodnju ulja. U novembru i decembru obavlja se berba maslina za proizvodnju ulja. Plodovi se s grana mogu brati pomoću neke vrste češljeva, koji mogu biti pokretani i mehanički (komprimiranim vazduhom) i padaju u meže prethodno prostrte na zemljište ispod masline.

Nema na stanju
 

Opis