Prunus laurocerasus L. – Lovorvišnja 120-150 cm

5.000,00 RSD

Prunus laurocerasus L. – Lovorvišnja ili zeleniče je prirodno rasprostranjena na Kavkazu, Zakavkazju, Iranu, Mloj aziji, Bugarskoj i u istočnoj Srbiji. U ostatak Evrope je uneta u XVI veku kao dekorativna vrsta. Razivja se kao zimzelen uspravan žbun, od zemlje gusto razgranat, koji na prirodnim staništima raste 1-3 (-6) m, a u kulturi znatno više (do 11 m). Ima krupne proste kožaste listove, 15-20 cm duge i 4-8 cm široke, izduženo eliptične, na vrhu zašiljene, celog oboda ili retko nazubljene, na licu tamnozelene, sjajne, na naličju svjetlije. Listovi imaju miris badema kad se izmrve jer sadrže amigdalin. Cvetovi se obrazuju u rano proleće, tokom marta-aprila. Cvetovi su dvopolni, beli, petočlani sa velikim brojem žućkastih prašnika, sakupljeni u 5-13 cm duge uspravne grozdaste cvasti. Plod je okrugla koštunica 0,5-2 cm prečnika, crna kad sazri u avgustu-septembru. Za razliku od drugih delova biljke, koji su otrovni jer sadrže cijanogeni glikozid amigdalin, plodovi su jestivi sirovi ili kuvani. Imaju sladak, prijatan ukus, ali samo kad su potpuno zreli. Lovorvišnja je brzorastuća vrsta koja u prvoj godini dostiže visinu 20 cm, a u četvrtoj 1-1,5 m. Dobro podnosi niske temperature i vetar, ali joj za vreme jakih zima stradaju listovi. Podnosi sušu i aerozagađenje.

Položaj: Puno sunce, polusenka ili senka

Zemljište: Nije jako probirljiva po pitanju tipa zemljišta, ali najbolje uspeva na plodnim i umereno vlažnim, dobro dreniranim zemljištima.

Potrebe za vodom: Umerene

Dimenzije: Razvija se kao žbun ili nisko drvo visine obično 4-7 m.

Izgled po sezonama:

  • Proleće: U proleće biljka je prekrivena sitnim belim cvetovima u gustim cvastima.
  • Leto: Iz cvetova se razvijaju bobice koje su najpre zelene, a sazrevanjem menjaju boju u crnu.
  • Jesen: Biljka je ispunjena sitnim crnim bobicama.
  • Zima: Zimzelena vrsta.

Upotreba: Prunus laurocerasus L. – Lovorvišnja dobro podnosi orezivanje, pa je kao zimzelena vrsta veoma pogodna za žive ograde i topijarne forme. U parkovima se koristi za formiranje grupa i masiva. Može se rezidbom formirati i kao nisko drvo, gajeno na soliternim pozicijama u valom vrtu.

 

 

Opis

 

Dodatne informacije

Težina1000 g
Jedinica mere

bunt